Piše: Nihad Penava
Čini se da nije tek tako austrougarsko Sarajevo dugo promatralo i marljivo učilo kako to radi Beč, službeno najzeleniji grad s obiljem svojih zelenih atrija, balkona, fasada, krovova i okućnica. Tako je, od Austrijanaca i Nijemaca, bila voljna i motivirana učiti sarajevska Općina Novi Grad, koja danas prednjači u urbanoj agrikulturi u Bosni i Hercegovini. Općina svojim građanima nudi ekspertizu, ali i urbane obradive površine.
U sarajevskom naselju Dobrinja, tek nekoliko kilometara od proizvodnih pogona, Općina Novi Grad ima svoju drvenu ekološku prodavnicu s proizvodima lokalne urbane agrikulture (© DW/N. Penava) |
„Sredinom 2017. godine s njemačkom organizacijom GOPA (Gesellschaft
für Organisation, Planung und Ausbildung mbH, Bad Homburg vor der Höhe, op.
a.), pokrenuli smo projekat urbane poljoprivrede na brdu Mojmilo, dijelu
Sarajeva, gdje se nalazilo 'Olimpijsko selo' i gdje su, tokom Olimpijade,
boravili sportisti iz cijeloga svijeta. Urbanu poljoprivrednu proizvodnju
trenutno obavljamo na površini od 1,5 hektara na Mojmilu, ali i na Bojniku. Na
Mojmilu, pored manjeg voćnjaka, zasnovan je i malinjak, te organizovana
plastenička proizvodnja povrća. Na početku na površini od tek 700 kvadratnih
metara, a danas na duplo većoj površini, blizu 1.500 kvadratnih metara.
Kompletna poljoprivredna proizvodnja, na ovim lokacijama, odvija se prema
organskim principima, za šta posjedujemo i certifikat o organskoj proizvodnji
odgovarajuće certifikacijske kuće“, priča rukovoditelj projekta Adnan Šabanović,
dipl. ing. hortikulture.
A u sarajevskom naselju Dobrinja, tek nekoliko kilometara od
proizvodnih pogona, Općina Novi Grad ima i svoju drvenu ekološku prodavnicu,
upravo s proizvodima lokalne urbane agrikulture.
„Urbana poljoprivreda je trend u svijetu. Tako da i u ovim teškim
trenucima pandemije koronavirusa, ovakvim projektima, možemo ublažiti
posljedice pandemije i to proizvodnjom zdrave hrane“, ohrabruje Šabanović.
Adnan Šabanović, dipl. ing. hortikulture: "Urbana poljoprivreda je trend u svijetu." (© privatno) |
„Općina Novi Grad je objavila javni poziv za dodjelu državnog zemljišta, na svom području, koje se daje zainteresovanim građanima, na besplatno korištenje, u poljoprivredne svrhe, na period od godinu. Preko 200 građana se prijavilo. Pored zemljišta, našim građanima je uručen i paket sa sjemenskim materijalom, koji će sami moći zasaditi na dodijeljenom zemljištu. Veliki broj prijavljenih se, prvi put, bavi poljoprivrednom proizvodnjom, pa prema tome – stojimo na raspolaganju, u vidu savjeta i potrebne edukacije za sve zainteresovane“, pojašnjava Adnan Šabanović kako je Općina Novi Grad, kao lider urbane agrikulture u Bosni i Hercegovini, blagovremeno reagirala na trenutnu pandemijsku krizu.
Urbana agrikultura, ne puka zapadna
novotarija, već višestruka korist za zajednicu
„Ljubav prema prirodi i kuhanju često idu zajedno. Tako smo moja
supruga i ja, ove sezone, odlučili spojiti ugodno sa korisnim i pored cvijeća,
koje volimo i gajimo, posaditi i malo povrća, i začinskih biljaka“, priča Predrag
Đajić, Sarajlija koji je čak posljednjih 15-ak godina naturalizirali Amerikanac.
Mandarina (lat. Citrus reticulata) kao dio urbane agrikulture (© Frutta da Penava/Nihad Penava) |
Kao uspješni muzički stručnjak, svoju kvalitetu života je svojevrsno nadogradio funcionalnim i pametnim biljkama. Osim onoga dobroga u muzici, želi znati sve ono dobro i u biljkama, a toga je pregršt.
„Veliki smo gurmani. Puno kuhamo i u doba pandemije je bilo mnogo
lakše ubrati svoju rukolu ili naprimjer ružmarin, te začiniti jelo, nego
otići u samoposlugu“, pojašnjava Đajić.
Dio urbanog vrta Predraga Đajića u okolici New Yorka (© Predrag Đajić) |
„Od začinskih biljaka smo, ove godine, posadili mentu, koju koristimo u kuhanju, kao i pravljenju osvježavajućih napitaka. Zatim, tamjan, bosiljak i ružmarin. Od povrća, tu su dvije sorte paradajza – 'Beefsteak Tomato' i 'Cherry Tomato', rukola i lettuce-salata, krastavac i dvije sorte paprike – 'Bell' i 'Poblano'. Svakako, da ne zaboravim domaći korijander, koji također imamo. Sljedeće sezone, planiramo posaditi još nekoliko biljaka“, ambiciozan je Predrag Đajić.
Kako se pravilno i uravnoteženo hraniti
urbanim biljkama tokom pandemije?
„Razni čajevi, biljni melemi i začinsko bilje su poznati hiljadama
godina, po svojoj biološkoj aktivnosti i blagotvornom učinku na zdravlje.
Biljke kao i biljne namirnice, poput povrća i voća, uvelike pridonose ljudskom
zdravlju, zbog antioksidativnog djelovanja fitonutrijenata, koji pomažu u
zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Biljke mogu služiti i kao biljni
lijekovi, odnosno nutraceutici, koji na efikasan način opskrbljuju organizam
potrebnim nutrijentima, istovremeno vršeći svojevrsnu detoksikaciju. Začinska
bilja, kojima antioksidativnu snagu daju fitonutrijenti, iz hlapljivih ulja,
imaju brojna korisna svojstva, povezana s njihovim sastavom. Pozitivno djeluju
na energetski homeostatski mehanizam, djeluju protuupalno i pospješuju probavu.
Zato ih treba svakodnevno upotrebljavati u prehrani, osobito one intenzivnih
mirisa i aroma“, savjetuje Kenan Mandra, nutricionist kompanije International
Health i autor Liposukcijske prehrane.
„Primjerice, kurkuma je izvor jedinstvenog fitonutrijenta kurkumina, koji ima snažna protuupalna svojstva, te pogoduje funkciji jetre, dok ružmarin povećava cirkulaciju, budnost i koncentraciju. U juhe ili čaj dodajte peršin, koji je bogat vitaminom C i A, što ga čini odličnim za naš imunosni sustav, a također je i bogat izvor folne kiseline, jednog od najvažnijih vitamina B-skupine, koji ima ulogu u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sustava. Đumbir pak sadrži fitonutrijente gingerole, koji imaju snažna protuupalna svojstva. Pospješuju rad probavnog sustava i, kao većina začina, ima termogenička svojstva, koja ubrzavaju rad metabolizma. Ako volite malo pikantnije ukuse, aktivna tvar kapsaicin, u čiliju, ima pozitivan učinak na zdravlje gastroenteralnog sustava, pomaže kod čira, smanjuje loš kolesterol i čuva krvne žile“, pojašnjava Mandra.
Ljekovito bilje, važan dio urbane agrikulture (© Frutta da Penava/Nihad Penava) |
Osim toga, nutricionist Kenan Mandra savjetuje konzumiranje manje soli, a više biljnih začina, manje sokova, a više biljnih čajeva, uz poruku – Zapamtite, ipak je važnije ono što jedete, nego koje začine koristite.